pretraživati Popis nekretnina u Meksiko ili nabrojite svoje. Oglasite se, prodajte svoju nekretninu, nanesite je na prodajuMeksiko (španjolski: México [ˈmexiko] (slušajte); nahuanski jezici: Mēxihco), službeno Sjedinjene Meksičke Države (španjolski: Estados Unidos Mexicanos; EUM [esðtaðos uˈniðoz mexianokanos] (slušajte)), država je u južnom dijelu Sjevera Amerika. Na sjeveru graniči sa Sjedinjenim Državama; na jug i zapad uz Tihi ocean; na jugoistok od Gvatemale, Belizea i Karipskog mora; a na istoku Meksičkim zaljevom. Meksiko se prostire na 1.972.550 četvornih kilometara (761.610 četvornih kilometara) i ima otprilike 128.649.565 stanovnika, što ga čini 13. najvećom zemljom na svijetu po površini, desetom najmnogoljudnijom državom i najmnogoljudnijom državom španjolskog govornog područja. To je federacija koja obuhvaća 31 državu i Mexico City, njegov glavni grad i najveću metropolu. Druga glavna urbana područja uključuju Guadalajaru, Monterrey, Pueblu, Tolucu, Tijuanu, Ciudad Juárez i León. Pretkolumbijski Meksiko vuče podrijetlo od 8000 godina prije Krista i identificiran je kao jedna od šest kolijevki civilizacije; bio je dom mnogim naprednim mezoameričkim civilizacijama, među kojima su najpoznatije Maje i Asteci. 1521. godine Španjolsko je carstvo osvojilo i koloniziralo teritorij iz svoje baze u Mexico Cityju, koja je tada postala poznata kao Nova Španjolska. Katolička crkva igrala je važnu ulogu dok su se milijuni autohtonih stanovnika obraćali. Te su se populacije jako iskorištavale za kopanje bogatih nalazišta dragocjenog materijala, što je postalo glavni izvor bogatstva za Španjolce. Meksiko je postao neovisnom nacionalnom državom nakon uspješnog meksičkog rata za neovisnost protiv Španjolske 1821. Rat za neovisnost Teksasa 1836. i meksičko-američki rat doveli su do velikih teritorijalnih gubitaka na rijetko naseljenom sjeveru Meksika, susjednom Sjedinjenim Državama. Novopostavljene reforme koje su pružale zaštitu autohtonim zajednicama i umanjivale moć vojske i crkve, sadržane su u Ustavu iz 1857. To je pokrenulo Reformski rat i francusku intervenciju. Francuska je Maximiliana Habsburga postavila za cara, a Benito Juárez držao je protivničku republičku vladu u egzilu. Sljedeća desetljeća obilježila je nestabilnost i diktatura Porfirija Díaza, koji je nastojao modernizirati Meksiko i uspostaviti red. Porfiriato je završio Meksičkom revolucijom 1910. godine i pobjednička ustavna frakcija izradila je novi Ustav iz 1917. godine. Revolucionarni generali pobjedničke sjeverne frakcije dominirali su 1920-ih i služili kao predsjednici, ali atentat na Alvara Obregóna 1928. doveo je do formiranja Institucionalne revolucionarne stranke 1929., pod kojom je Meksiko bio jednostranačka država do 2000. Meksiko je zemlja u razvoju, rangirana na 76. mjestu indeksa humanog razvoja, ali nekoliko analitičara smatra je novoindustrijaliziranom državom. Ima 15. najveće gospodarstvo na svijetu po nominalnom BDP-u, a 11. po JPP-u, a Sjedinjene Države su njegov najveći ekonomski partner. Velika ekonomija, područje, stanovništvo i politika čine Meksiko regionalnom silom i srednjom silom, a često se identificira kao sila u usponu. Međutim, Meksiko se nastavlja boriti sa socijalnim nejednakostima, siromaštvom i velikim kriminalom; zemlja se loše kotira na Globalnom indeksu mira. Od 2006. godine sukob između vlade i sindikata trgovine drogom doveo je do preko 120 000 smrtnih slučajeva. Meksiko je na prvom mjestu u Americi i na 7. mjestu u svijetu po broju UNESCO-ve svjetske baštine. Meksiko je ekološki megadiverzitetna zemlja, koja zauzima 5. mjesto na svijetu zbog svoje prirodne biološke raznolikosti. Meksiko svake godine primi značajan broj turista; 2018. bila je 6. najposjećenija država na svijetu, s 39 milijuna međunarodnih dolazaka. Meksiko je član Ujedinjenih naroda (UN), Svjetske trgovinske organizacije (WTO), G8 + 5, G20, skupine Ujedinjenih naroda za konsenzus UN-a i trgovinskog bloka Tihog saveza.Source: https://en.wikipedia.org/